odoljen (Valeriana), biljni rod trajnih zeleni iz por. odoljena (Valerianaceae) s približno 170 do 250 vrsta raširenih pretežito na Sjevernoj polutki. Njihovi su listovi bez palistića, nasuprotni, razdijeljeni ili nerazdijeljeni. Cvjetovi su im sitni, djelomično zigomorfni (→ cvijet), dvospolni ili poligamni. Čaška tvori kunadru (→ papus) na plodu oraščiću, poput one u glavočika. U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, a najpoznatiji je ljekoviti odoljen (Valeriana officinalis), raširen na močvarnim travnjacima, u zajednicama visokih zeleni, uz rubove šuma i na vlažnim mjestima uz potoke u šumama od nizinskih do gorskih područja. Cijela je biljka ljekovita, a osobito podanak s korijenjem (Rhizoma et Radix Valerianae). Nadzemna je stabljika viša od jednoga metra. Ljekovitost te biljke bila je poznata već prije Krista. Primjenjuje se za smanjenje srčanih smetnji, protiv živčane iscrpljenosti, nesanice, nervoze želuca i dr. Dvodomni odoljen (Valeriana dioica) raste na močvarnim travnjacima i u šumama te na bazofilnim cretovima, a planinski odoljen (Valeriana montana) u pretplaninskim bukovim šumama, u klekovini bora i na planinskim rudinama. Trodijelni odoljen (Valeriana tripteris) raste u pukotinama stijena i crnogoričnim jelovim i smrekovim gorskim šumama, a gomoljasti odoljen (Valeriana tuberosa) razmjerno je rijetka biljka brdskih sredozemnih travnjaka.
